Knjigovodstvo i računovodstvo

31. Račun dobiti i gubitka

2009-11-06T00:59:00.006+01:00

Račun dobiti i gubitka je izvještaj koji korisnicima informacija osigurava informacije o uspjehu poduzeća, odnosno to je prikaz prihoda i rashoda i financijskog rezultata za određeno obračunsko razdoblje. Sastavlja se zadnji dan obračunskog razdoblja.
To je izvještaj koji se sastavlja na kraju obračunskog razdoblja, a najčešće se odnosi na jednu godinu. Za razliku od bilance (stanja) koja se odnosi na određeni datum, tj. trenutak, račun dobiti i gubitka se odnosi na cijelo razdoblje.

Cilj: da korisnicima računovodstvenih informacija ukaže na promjenu kapitala i to prije svega zarađenog kapitala između dva datuma bilance.
Promatra se kao pomoćni izvještaj bilance. Osnovna veza između bilance i izvještaja o dobiti jesu upravo promjene na kapitalu.

Izvještaj o dobiti sastoji se od:
- prihoda
- rashoda
- financijskog rezultata

Prihod utječe na povećanje kapitala.

30. Pogonski obračunski list

2009-11-06T00:55:00.003+01:00

Pogonski obračunski list (POL) je pomoćno računsko sredstvo koje služi za raspoređivanje općih troškova prema vrsti i mjestu nastanka.

Mjesta troškova u POL-u su:
- pomoćna mjesta izrade (razne radionice)
- glavna mjesta izrade (pogoni)
- uprava i prodaja – stručne službe tj. režija

U POL se unose samo opći troškovi; direktni se ne unose jer se mogu mjeriti po jedinici za razliku od općih.

POL mora sadržavati podatke o:
- raspodjeli općih (indirektnih) troškova na mjesta nastanka troškova
- međusobnom obračunu troškova između pojedinih mjesta troškova
- utvrđivanju ključeva za raspodjelu općih (indirektnih) troškova.

U POL-u se opći troškovi pomoću različitih mjerila raspoređuju na mjesta gdje su nastali; npr. električna energija prema potrošenim kvalitetama (prema brojilu), potrošak vode prema broju slavina ili broju zaposlenih...

Obračunski list plaća - sastoji se od bruto plaće, doprinosa iz plaće za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, dohotka, osobnog odbitka, premije osiguranja, porezne osnovice, poreza, prireza, iznosa za isplatu, doprinosa na plaću.

29. Proizvodnja: pojam, kalkulacija, metode kalkulacije

2009-11-05T23:38:00.003+01:00

Proizvodnja je temeljna gospodarska djelatnost svake zemlje u kojoj se radom djelatnika i dugotrajne imovine od sirovina i materijala proizvode potrošna dobra namijenjena tržištu za zadovoljavanje njihovih potreba.
- Cilj proizvodnje je proizvodnja potrošnih dobara.
- Prodajom potrošnih dobra se ostvaruje prihod.

Podjela troškova u proizvodnoj i proizvodno-uslužnoj djelatnosti:
- troškovi proizvoda i
- troškovi obračunskog razdoblja.

Zalihe su kratkotrajna imovina.

Zalihe iz razreda 6 - namijenjene su redovitom tijeku poslovanja, u procesu proizvodnje, i za prodaju: zalihe nedovršene proizvodnje, poluproizvoda, gotovih proizvoda.
U bilanci se iskazuju na poziciji aktive c-i kratkotrajna imovina.
Bilanciraju se prema troškovima proizvodnje.

Zalihe iz razreda 3 - troše se u proizvodnom procesu, da bi se dobio proizvod: sirovine i materijali, zalihe sitnog inventara, autoguma, rezervnih dijelova, ambalaže. Nisu za prodaju.
U bilanci c-i
Bilanciraju se prema troškovima kupnje.

Troškove proizvoda čine: troškovi kupnje, troškovi konverzije

Troškovi konverzije su troškovi plaće izrade i opći troškovi izrade.

Razred 6 - bilježi se proizvodnja
600 - proizvodnja

Kalkulacija je postupak kojim se iskazuje sustavni pregled vrste troškova i metode obračuna tih troškova da bi se utvrdila cijena proizvoda, usluga i robe.

Vrste kalkulacije:

1. planske kalkulacije
– služi za utvrđivanje buduće prodajne cijene.
- Elementi ove kalkulacije su planirani troškovi i cijene.

2. stvarne kalkulacije
– služi za utvrđivanje troškova proizvoda ili stvarnih cijena.
- Elementi ove kalkulacije su stvarni troškovi i stvarne cijene.
- kalkulacija u proizvodnji, trgovini, ugostiteljstvu i turizmu

Metode kalkulacija:

I. djelidbene kalkulacijske metode

Ova metoda se najčešće koristi kod proizvodnih poduzeća koja proizvode jedan proizvod s jedinstvenom strukturom troškova. Primjeri: proizvodnja šećera, soli itd.
Također se koristi kod proizvodnje jedne vrste proizvoda. Primjeri: proizvodnja lima različite debljine, kruha različite veličine…

1) čista (jednostavna) ili obična divizijska kalkulacija
a) čista diviziona kalkulacija
Primjenjuje se u uvjetima izrade jednog proizvoda i masovnog načina proizvodnje. Trošak po jedinici proizvoda = ukupni trošak proizvodnje obračunskog razdoblja / ukupna količina učinka u obračunskom razdoblju
b) elektivna kalkulacija
Primjenjuje se u slučajevima kad se cijene učinaka utvrđuje diferencirano po odjelima, mjestima troška.

2) višefazna djelidbena kalkulacija
Koristi se u slučajevima kada se proizvodi jedan proizvod, ali se proizvodi u više faza. Za svaku fazu utvrđuje se cijena poluproizvoda, dok se u završnoj fazi izračunava stvarna cijena dovršenog proizvoda tako da se podijeli ukupni troškovi dovršene proizvodnje s proizvedenim gotovim proizvodima.

3) kalkulacija pomoću ekvivalentnih brojeva
Primjenjuju se odmah kada se na jednom mjestu troška proizvodi nekoliko proizvoda čiji su troškovi zajednički i po sastavu srodni, pa je nemoguće po jedinici proizvoda pojedinačno mjeriti njihov učinak. Troškovi se prate kao zajednički, a razvrstavaju se na učinke pomoću ekvivalentnih brojeva. Ekvivalentni brojevi – izražavaju određeni međusobni odnos – ekvivalentni odnos apsorbiranja troškova između proizvoda.

4) kalkulacija vezanih proizvoda
Koristi se u proizvodnji u kojoj se uz osnovni proizvod proizvodi i nusproizvod (proizvod A, nusproizvod B)

28. Mirovinska reforma

2009-11-05T01:12:00.004+01:00

Mirovinskom reformom uvedene su sljedeće novosti:

Zaposlenik do 40 godina starosti mora uplaćivati i I. i II. stup mirovinskog osiguranja
Zaposlenik između 40 i 50 godina starosti može birati hoće li uplaćivati i u I. i II. stup ili samo u I. stup sa 20%.
Zaposlenik iznad 50 godina starosti uplaćuje samo u I. mirovinski stup.

Sredstva uplaćena u I. stup odlaze u državnu riznicu.
Sredstva uplaćena u II. i III. stup odlaze u mirovinska osiguravajuća društva koje je izabrao zaposlenik. Ta društva nadgleda HAGENA (agencija za nadzor mirovinskih fondova i osiguranja).

Osiguranici prijavljuju i izabiru svoj fond u REGOS-u (središnji registar osiguranika).

27. Troškovi osoblja

2009-11-04T23:06:00.008+01:00

Troškovi osoblja (skupina 47) su troškovi plaća zaposlenih u trgovačkom društvu.

Sastoje se od:
- neto plaće
- poreza i doprinosa iz plaće
- i doprinosa na plaću

Svrha plaće:
- pokriće osobnih potreba (neto plaća)
- za davanje u obliku poreza i doprinosa za javne, lokalne, samoupravne i zajedničke potrebe kao što su školstvo, sudstvo...

Vrste plaće:
- osnovna plaća
- povećana plaća na osnovi radnog staža, složenosti posla
- povečana plaća na osnovi ostvarenih rezultata rada- stimulativna ili poticajna

Naknade iz plaće koje ostvaruje djelatnik:
- naknada za vrijeme bolovanja
- naknada za godišnji odmor
- naknada za vrijeme vojne vježbe
- naknada za vrijeme tjednog odmora, državnih i vjerskih blagdana

SASTAV PLAĆE (osobnog dohotka)

Bruto plaća sastoji se od:

1. neto plaća

2. porezi i doprinosi iz plaće

a. porez:

- republički (15, 25, 35, 45%)
- općinski porez tj. prirez (6-18%)

b. doprinosi:

Doprinosi iz plaće - računaju se na bruto osnovicu, obračunava ih poslodavac i djelatnik je obveznik plaćanja.
Doprinosi koje plaćaju radnici iz svojih bruto plaća (20%):
1. obvezno mirovinsko osiguranje (I. stup - 15% ili 20% ako nisu u II. stupu)
2. obvezno mirovinsko osiguranje (II. stup – 5% ili 0% ako su samo u I. stupu)

Doprinosi na plaću - računaju se na bruto plaću, poduzetnik ih obračunava, poduzetnik je obveznik plaćanja.
Doprinosi koje plaćaju poslodavci na plaće (17,2%):
3. obvezno zdravstveno osiguranje (15%)
4. zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na radu (doprinos za ozljede na radu) (0,5%)
5. osiguranje za slučaj nezaposlenosti (doprinos za zapošljavanje) (1,7%)

Djelatnik je obvezan za:
- doprinose iz plaće (obračunava se na bruto osnovicu)
- porez iz plaće (obračunava se na oporezivu osnovicu)
- prirez iz plaće (obračunava se na svotu poreza)

a poduzetnik za:
- doprinose na plaće (obračunava se na bruto osnovicu)

Osobni odbici - predstavljaju neoporeziv dio dohotka svakog obveznika poreza na dohodak tj. umanjuje poreznu osnovicu.

Osnovni osobni odbitak za svakog djelatnika mjesečno u 2009. godini iznosi 1.800 kn.
Za uzdržavanog člana uže obitelji - osobni odbitak se obračunava primjenom faktora 0.50 (900 kn)
za 1. dijete - primjenom faktora 0.50 - 900 kn
za 2. dijete - 0.70 - 1.260 kn
za 3. dijete - 1.00 – 1.800 kn
za 4. dijete - 1.40 – 2.520 kn itd.

Porez na dohodak:
15% na poreznu osnovicu do 3.600 kn,
25% na svotu porezne osnovice iznad 3.600 kn do 9.000 kn,
35% na svotu 9.000 kn - 25.200 kn,
45% na svotu iznad 25.200 kn.
Uz navedene porezne stope koriste se posebne porezne stope od 2% (ako je ukupni primitak tijekom jednog mjeseca veći od 3.000 kn i manji od 6.000 kn) i 4% (ako je ukupni primitak veći od 6.000 kn). Radi se o tzv. "kriznom porezu" koji se primjenjuje od 1. kolovoza 2009. a trebao bi se obračunavati do 31.12.2010. godine.

Isprave za knjiženje plaća:
- obračunski list
- platna lista
- blagajnička uplatnica i isplatnica
- izvadak sa žiro računa
- potvrda o bolovanju djelatnika

Knjiženje plaće:
- u glavnoj knjizi
- u analitičkom knjigovodstvu
- porezna kartica
- izvještaj o dohotku

26. Porez na dodanu vrijednost (PDV)

2009-11-04T23:00:00.004+01:00

Cilj poreza na dodanu vrijednost (PDV-a) je oporezivanje krajnih potrošača.
- PDV je opći porez potrošnje
- PDV je prihod državnog proračuna

S gospodarskog stajališta PDV je isključen: iz troškova (4), prihoda i rashoda (7), zalika (0, 3, 6).

Porezni obveznik je fizička ili pravna osoba koja neposredno i izvorno duguje državi porez na temelju izdanih računa za obavljene isporuke dobara odnosno usluga i podnosi poreznoj upravi poreznu prijavu.
Razlikujemo:
– stalni porezni obveznici - upisani u popis poreznih obveznika u poreznu upravu, i
- privremeni porezni obveznici – porezni obveznici s manjim prometom

Predmet oporezivanja su sve isporuke dobara i usluga koje su predmet poduzetnikove djelatnosti, uvoz dobara iz inozemstva i vlastita potrošnja.

Porezna osnovica je vrijednost naknade za isporučena dobra ili obavljenu uslugu po tržišnoj cijeni. U osnovicu ne ulaze sniženja i popusti.

0% stope PDV-a imaju proizvodi: kruh, mlijeko, znanstvene i stručne knjige, stručni časopisi, lijekovi...

Djelatnosti oslobođene PDV-a:
- usuge banaka, štedionica, štedno–kreditnih zadruga
- zdravstvene usluge i usluge socijalne skrbi
- predškolske i školske ustanove
- vjerske zajednice
- najam stambenih zgrada
- usluge osiguranja
- PDV se ne plaća na promet zlatnih poluga

Knjigovodstvene isprave za obračun i praćenje PDV-a:
- račun
- knjiga ulaznih računa
- knjiga danih predujmova
- knjiga izlaznih računa
- knjiga primljenih predujmova
- porezna prijava

Ulazni odnosno izlazni računi mogu biti:
R1 - račun pravne osobe
R2 - račun fizičke osobe

25. Novčana imovina: pribavljanje, čuvanje

2009-11-04T22:54:00.005+01:00

- skupina 10
- dio je kratkotrajne imovine (novac u blagajni i banci)
- služi poduzetniku da nesmetano obavlja svoju djelatnost

Vodi se i čuva:

1. vezano za negotovinska plaćanja:
- na žiro računu (račun 1000)
- na računima izdvojenih novčanih sredstava (račun 101)
- na akreditivima u domaćoj i stranoj valuti (račun 101, 104)
- na deviznim računima (račun 103)

2. vezano za gotovinska plaćanja:
- u glavnoj blagajni u domaćoj valuti u domaćoj glavnoj blagajni (račun 102) i u stranoj valuti za strana srestva plaćanja (105)

Poduzetnik novčanu imovinu pribavlja:
- ulogom novca glavničara u poduzetništvo
- prodajom dionica i drugih vrijednosnih papira
- naplatom potraživanja za prodane proizvode, usluge, robu...
- kratkoročnim i dugoročnim kreditima kod poslovnih banaka i poslovnih partnera
- naplatom kamata po danim zajmovima

24. Računski (kontni) plan

2009-11-04T22:47:00.005+01:00

Računski kontni okvir je sustavni raspored knjigovodstvenih razreda, skupina, osnovnih i analitičkih konta, razvrstanih prema broju, nazivu i sadržaju.

npr. 3010 --> razred 3, skupina 30, osnovni konto 301, analitički konto 3010

Tri su važna načela:
- funkcijsko
- bilančno
- kombinirano

Postoji 10 razreda konta, podijeljenih prema funkcijskom načelu:

Razred 0 – dugotrajna imovina, sredstva, i gubitak
Razred 1 – novac, kratkotrajna potraživanja, kratkotrajna financijska imovina i aktivni obračunski konti
Razred 2 – kratkoročne obveze i pasivni obračunski konti
Razred 3 – zalihe – sirovina i materijala, pričuvnih dijelova, sitnog inventara i predujmovi za zalihe
Razred 4 – troškovi
Razred 5 – slobodan razred
Razred 6 – roba, proizvodnja, gotovi proizvodi i predujmovi za robu
Razred 7 – prihodi i rashodi
Razred 8 – rezultat poslovanja
Razred 9 – kapital, rezerve, dugoročne obveze i izvanbilančni konti

Prema bilančnom načelu:

Aktivni razredi: 0, 1, 3, 6 - proizlaze iz aktive
Pasivni razredi: 2, 9 – proizlaze is pasive
Neutralni razredi: 4, 7, 8 – ne idu u bilancu već u račun dobiti i gubitka
(4 i 7 su neutralni jer se pomoću njih utvrđuje financijski rezultat u 8. razredu)

Kontni plan je rađen po dekadskom sustavu i ima 10 razreda, svaki razred ima 10 skupina, svaka skupina ima 10 osnovnih konta, a svaki osnovni konto ima 10 analitičkih konta.

23. Karakteristike aktivnih i pasivnih konta

2009-11-04T15:52:00.005+01:00

Aktivni konti služe za knjiženje troškova ili ostalih rashoda.
Pasivni konti služe za knjiženje troškova ili ostalih rashoda koje očekujemo.

Konta prema kvaliteti prikazanog stanja:

- AKTIVNI računi – evidentiramo ih u aktivi financijskog izvješća bilance
- PASIVNI računi – evidentiramo ih u pasivi bilance poduzeća

Pravila knjiženja na kontima aktive i pasive
(D – dugovna strana, P – potražna strana)

AKTIVA

PASIVA

+D	P-	+D	P-
• za početno stanje • za promjene koje povećavaju stanje imovine	• za promjene koje smanjuju stanje imovine	• za promjene koje smanjuju stanje obveza i kapitala	• za početno stanje izvora imovina • za promjene koje povećavaju stanje obveza i kapitala

Na aktivnim se računima na dugovnoj strani evidentiraju početni saldo na računu te povećanje imovine, a na potražnoj strani smanjenje imovine.

Na pasivnim je računima evidencija početnog salda i povećanja obveza ili kapitala na potražnoj strani, a smanjenje obveza ili kapitala na dugovnoj.

Pravila knjiženja na kontima prihoda i rashoda
(D – dugovna strana, P – potražna strana)

RASHODI

PRIHODI

+D	P-	+D	P-
• pojava rashoda	• smanjenje rashoda i njegovo pokriće	• smanjenje prihoda i njegovo pokriće	• pojava prihoda

22. Sastav pasive

2009-11-04T14:34:00.003+01:00

PASIVA

A. Kapital i rezerve
- upisani (temeljni) kapital
- premije za emitiranje dionica (kapitalni dobitak)
- revalorizacijska rezerva
- rezerve (zakonske, statutarne i ostale rezerve)
- zadržani dobitak ili preneseni gubitak
- dobitak ili gubitak tekuće poslovne godine

B. Dugoročna rezerviranja za rizike i troškove

C. Dugoročne obveze

D. Kratkoročne obveze

E. Odgođeno plaćanje troškova i prihod budućeg razdoblja

21. Sastav aktive

2009-11-04T14:04:00.004+01:00

Bilanca se astoji od aktive i pasive.

AKTIVA

Aktiva je iskaz stanja imovine u svim pojavnim namjenskim oblicima, a sastoji se od sljedećih elemenata:

A. Potraživanja za upisani a neuplaćeni kapital

B. Dugotrajna imovina
- nematerijalna imovina
- materijalna imovina
- financijska imovina
- potraživanja

C. Kratkotrajna imovina (obrtna sredstva)
- zalihe
- potraživanja
- financijska imovina
- novac u banci i blagajni

D. Plaćeni troškovi budućeg razdoblja i nedospjele naplate prihoda

E. Gubitak iznad visine kapitala

20. Vrste bilance

2009-11-04T13:48:00.002+01:00

Prema vremenu i potrebi sastavljanja razlikujemo:
- početnu bilancu,
- konačnu bilancu,
- bilancu ozdravljenja ili sanacijsku bilancu,
- integracijsku bilancu,
- bilancu spajanja,
- diobenu bilancu ili bilancu dezintegracije, te
- zbrojnu i
- konsolidiranu bilancu.

19. Bilanca

2009-11-04T13:45:00.002+01:00

Bilanca je temeljno financijsko izvješće koje svaki poduzetnik mora sastaviti na kraju poslovne godine.
Ona je sustavni pregled stanja imovine, kapitala i obveza u kojima iskazana imovina ima pokriće.

Bilanca se sastoji od dva dijela: aktive i pasive.

Vrijednost aktive uvijek je jednaka vrijednosti pasive, pa zato kažemo da u bilanci između aktive i pasive postoji ravnoteža.

18. Poslovne knjige: pojam, podjela, čuvanje

2009-11-04T12:01:00.010+01:00

Poslovne knjige dijelimo na:

1. OSNOVNE POSLOVNE KNJIGE
    a. dnevnik
    b. glavna knjiga

2. POMOĆNE POSLOVNE KNJIGE
    a. knjiga blagajne
    b. knjiga inventara
    c. knjiga dioničara
    d. analitička knjigovodstva (dugotrajne imovine, kupaca i dobavljača, sirovina i
        materijala, trgovačke robe, gotovih proizvoda, plaća, rashoda, prihoda)

1. OSNOVNE POSLOVNE KNJIGE mora voditi svaki subjekt bez obzira na njegovu veličinu. U ovu skupinu poslovnih knjiga spadaju:

1.a. Dnevnik
U dnevniku se knjiže poslovne promjene vremenskim sljedom nastajanja tj. evidentira se kronološki. Služi za kontrolu vremenskog redoslijeda knjiženja.
Poduzeće može voditi:
     - opći dnevnik
     - više specijalističkih dnevnika
što ovisi o veličini subjekta, karakteru poslovanja.
Opći dnevnik mora sadržavati minimalno ove elemente: naziv firme, datum kad se vrše promjene, datum knjiženja transakcije, dokument na temelju kojeg se knjiže transakcije, opis poslovne transakcije iznos transakcije na strani duguje i na strani potražuje, poziv na konto glavne knjige ako je to potrebno)

1.b. Glavna knjiga
Glavna knjiga je sistematska i sveobuhvatna evidencija. Sastoji se od knjigovodstvenih konta, odnosno računa. Glavna knjiga mora imati toliko knjigovodstvenih konta da obuhvati cjelokupno poslovanje firme tj. sva sredstva, obveze, kapital, sve rashode i prihode

2. POMOĆNE POSLOVNE KNJIGE pomažu osnovnim poslovnim knjigama, detaljnije razrađuju neka stanja i kretanja koja su evidentirana u osnovnim knjigama

2.a. Knjiga blagajne
- poduzeće je uvodi ako ima gotovinskih uplata i isplata
- otvara se radi evidentiranja gotovinskih uplata i isplata
- isprave za evidentiranje su:
     - blagajnička uplatnica koju ispostavlja blagajnik kada prima novac
     - blagajnička isplatnica koju ispostavlja blagajnik kada isplaćuje gotovinu
     - blagajnički izvještaj u koji se evidentiraju sve uplatnice i isplatnice

2.b. Knjiga inventara
- evidentiraju se nabave, korištenje i otuđivanje svake vrste dugotrajne materijalne imovine

2.c. Knjiga dioničara
- uvode je samo dionička društva, upisuju dioničari (koliko imamo dionica, podaci o dioničaru, vrijednost dionica i koliko imamo glasova)

17. Knjigovodstveni računi (konta)

2009-11-03T21:45:00.004+01:00

Otvaranje knjigovodstvenih računa (konta) tj. unošenje prvog knjženja na račun obavlja se iz početne bilance:

pozicije aktive prenosimo na dugovnu stranu konta

poziciju pasive prenosimo na potražnu stranu konta

Saldo je stanje računa tj. razlika između zbroja dugovne i potražne strane konta.
- dugovni saldo: dugovna strana konta > potražna strana konta
- potražni saldo: potražna strana konta > dugovna strana konta
- nema salda: dugovna strana = potražna strana

Knjigovodstveni računi se otvaraju:
- prilikom osnivanja trgovačkog društva
- na početku svake poslovne godine

Knjigovodstveni računi se zatvaraju:
- na kraju svake poslovne godine
- prilikom likvidacije (zatvaranja) trg. duštva

Račun se izravnava sa zaključnim saldom.

Računi prema sadržaju:
- aktivni računi
- pasivni računi
- aktivno-pasivni računi
- pasivno-aktivni računi

Računi prema položaju u bilanci:
- računi bilančne pozicije i
- računi izvanbilančne pozicije

16. Ispravnost knjigovodstvenih isprava: formalna, materijalna, računska

2009-11-03T21:42:00.003+01:00

Knjigovodstvena isprava mora biti ispravna s:

a) formalne strane – isprava mora sadržavati potrebne oznake koje ju čine pravovaljanom

b) materijalne (stvarne) strane – ispravi prethodi stvarna poslovna promjena

c) računske strane – točnost računskih operacija

15. Knjigovodstvene isprave: pojam, podjela, kontiranje, čuvanje

2009-11-03T18:58:00.004+01:00

Knjigovodstvene isprave su temelj za unos podataka.

Pravila struke obavezuju da knjigovodstvene isprave moraju biti:

1. ispostavljene na mjestu i u vrijeme nastanka poslovne promjene
2. ispisane tintom ili kemijskom olovkom (ili na računalu)
3. podaci se ne smiju brisati
4. ispravljaju se (umjesto brisanja)
5. nalozi blagajni i banci se ne smiju ispravljati već se moraju poništiti i izdati novi

Vrste knjigovodstvenih isprava:

1) prema mjestu nastanka:

unutrašnje ili interne (vlastite temeljnice)
npr. skladišna primka, otpremnica, izdatnica, povratnica, izlazna faktura...

vanjske ili eksterne (vanjske temeljnice)
npr. ulazni račun, polica osiguranja, izvadak iz žiroračuna...

2) prema broju poslovnih promjena:

izvorne isprave - dokazuju nastanak promjene zbog koje je promjena nastala
npr. blagajnička uplatnica, isplatnica, izdatnica...

izvedene isprave - sadrže skup većeg broja izvornih isprava
npr. blagajnički izvještaj, isplatna lista, izvadak iz žiroračuna...

Prikupljanje knjigovodstvenih isprava

Knjigovodstvene isprave razvrstavaju se prema vrsti i broju i upisuju se u knjigu knjigovodstvenih isprava a zatim se raspoređuju putem primopredajne knjige prema namjeni.

14. Financijski rezultat

2009-11-03T18:52:00.004+01:00

Financijski rezultat utvrđuje se na temelju računa dobiti i gubitka.

Može biti:
1. pozitivan financijski rezultat ili dobit, i
2. negativan financijski rezultat ili gubitak

Dobit je financijski rezultat poslovanja koji nastaje kada su prihodi veći od rashoda.

Gubitak je financijski rezultat poslovanja koji nastaje kada su prihodi manji od rashoda.

Posljedica nastanka dobiti: povećanje imovine ili smanjivanje obveza

Posljedica nastanka gubitka: smanjenje imovine ili povećanje obveza

13. Rashodi: pojam, podjela

2009-11-03T18:48:00.003+01:00

Rashod je svako trošenje novčanih i materijalnih vrijednosti koje je vezano za obavljanje neke gospodarske djelatnosti.

Troškovi su novčani izraz utroška činitelja proizvodnje i poslovanja.

Izdatak je svako izdavanje novca iz blagajne, materijala, proizvoda ili robe sa skladišta.

Vrste rashoda:

- redovni rashodi (od osnovne djelatnosti)
- izvanredni rashodi

Izdatak može nastati: prije troška, istodobno s troškom, poslije troška, kad nema troška.

Posljedica nastanka rashoda: smanjenje imovine ili povećanje obveza.

12. Prihodi: pojam, podjela

2009-11-02T23:40:00.003+01:00

Prihodi nastaju na tržištu prodajom.

Prodaja postaje prihod kada je:

- prodaja zaključena s kupcem
- isporuka obavljena i ako je kupac preuzeo rizik i koristi
- kupcu ispostavljen račun

Prihod od prodaje je svaka fakturirana prodaja za koju je procijenjeno da nema rizika od naplate, povratka i neprihvaćanja isporuke.

Vrste prihoda:
- redovni (od osnovne djelatnosti)
- izvanredni

Posljedica nastanka prihoda je povećanje imovine ili smanjivanje obveze.

Primitak je svako primanje neke vrijednosti.
Može nastati: prije prihoda, istovremeno s prihodom, poslje prihoda, kada nema prihoda.

11. Kratkotrajna imovina: podjela, karakteristike, oblici

2009-11-02T22:37:00.005+01:00

Oblici kratkotrajne imovine:

1. novac - u blagajni, na žiroračunu, deviznom računu, vrijednosni papiri,
2. stvari - zalihe kratkotrajne imovine (npr. sirovine i materijala, sitnog inventara...)
3. prava - potraživanja kratkotrajne imovine (od kupaca, zaposlenika)

Kratkotrajna imovina dijeli se na:

razred 1- novac i prava (potraživanja)
razred 3- zalihe (stvari) – zalihe sirovina i materijala, sitnog inventara, autoguma, rezervnih dijelova i ambalaže
razred 6- zalihe (stvari) poluproizvoda, gotovih proizvoda

Karakteristike kratkotrajne imovine:

- korisni vijek trajanja kraći od 1 god
- troši se odjednom ili postepeno
- pojedinačna cijena manja od 2000 kn
- trošeći se mijenja svoj oblik u poluproizvode i gotove proizvode

10. Dugotrajna potraživanja

2009-11-02T22:14:00.005+01:00

Dugotrajna potraživanja su potraživanja s rokom dospjeća dužim od jedne godine.

Potraživanja su imovinsko pravni odnosi nastali na temelju vjerodostojne isprave potražitelja i dužnika.

Pribavljanje dugotrajne imovine vrši se:

- kupnjom (vlastitim ili tuđim sredstvima)
- izrada u vlastitoj režiji
- izgradnjom građevinskog objekta

9. Dugotrajna financijska imovina

2009-11-02T21:56:00.003+01:00

Dugotrajnu financijsku imovinu čine ulaganja:

- u dugoročne vrijednosne papire u zemlji i inozemstvu
- dugoročne kredite povezanim društvima
- dugotrajna ulaganja u ostala društva radi ostvarenja udjela u prihodu i dobiti
- dugoročni polozi (depoziti) kod banke i drugih financijskih institucija
- udjeli u povezanim društvima (dionicama)
- udjeli u kapitalu i dobiti (isplata dividende) u d.d

8. Dugotrajna nematerijalna imovina

2009-11-02T20:57:00.003+01:00

Dugotrajna nematerijalna imovina okarakterizirana je kao:

- imovina s rokom korištenja dužim od 1 god.
- nema fizički oblik
- ima ograničen vijek upotrebe

U dugotrajnu nematerijalnu imovinu spadaju: osnivački izdaci, izdaci za istraživanje i razvoj, patenti, licencije, koncesije, goodwill, predujmovi za nematerijalnu imovinu, franšize,

U troškove istraživanja i razvoja uključuju se ovi troškovi:
- plaće, nadnice i ostali troškovi osoblja
- troškovi materijala i usluga
- amortizacija opreme i uređaja itd.

Patenti – predstavljaju ekskluzivna prava izumitelja koja su zakonom zaštićena. Vlasnik patenta ima isključivo pravo korištenja, proizvodnje, ponude ili prodaje patentiranog izuma
Licence – predstavljaju prava ili dozvole koje se kupuju za točno definirano vrijeme i svrhu. Licencija znači pravo proizvodnje određenog proizvoda za točno određeno razdbolje.
Franšiza je dozvola za proizvodnju ili pružanje usluga, a vrši se stroga kontrola.
Goodwill je ugled poduzeća koji je rezultat njegove reputacije na tržištu, monopolnog položaja ili konkurentske snage. Goodwill je razlika između plaćenog troška stjecanja i procjene vrijednosti
Koncesija je ustupljeno pravo dano drugome za obavljanje gospodarskih djelatnosti ili korištenje nekim dobrima na određeni rok.

7. Dugotrajna materijalna imovina

2009-11-02T20:26:00.002+01:00

Dugotrajna materijalna imovina ima materijalni ili fizički oblik a koristi se za:

- proizvodnju proizvoda
- prodaju robe
- pružanju usluga
- iznajmljivanje drugima
- za administrativne poslove

Dugotrajna materijalna imovina može biti:

nekretnine (prirodna bogatstva i građevinski objekti)

postrojenja i oprema

dani predujmovi za nabavu dugotrajne imovine

ostala dugotrajna imovina

Konta:

skupina 01- zemljišta, šume,
skupina 02- građevinski objekti, poslovne zgrade, skladišta, postrojenja, oprema, strojevi, alati

6. Otuđenje stalnih sredstava - rashodovanje i prodaja

2009-11-02T20:19:00.004+01:00

Otuđenje stalnih sredstava može biti:

1. Prodajom
Razlozi prodaje:
- zbog izmjene proizvodnog programa
- zbog gospodarske (ekonomske) zastarjelosti

2. Rashodovanjem (zbog dotrajalosti)
- istek korisnog vijeka trajanja (amortizacijski vijek) – redovno
- nestručna uporaba imovine izvanredno
- ekonomska zastarjelost (zastarjela proizvodnja, smanjena učinkovitost) – izvanredno

Dugotrajna imovina se amortizira. Kada prođe amortiziranje dugotrajna imovina više nije trošak.

Redovno rashodovanje je isključivanje dugotrajne imovine zbog isteka korisnog vijeka trajanja ili njihove dotrajalosti, a izvanredno rashodovanje je iskljućivanje dugotrajne imovine u korisnom vijeku trajanja zbog oštećenja, dotrajalosti, tehničke zastarjelosti i mjenjanja proizvodnog programa.

Rashodovanje dugotrajne imovine se može odvijati tijekom obračunskog razdoblja i na kraju obračunskog razdoblja (prilikom popisa inventure).

Odluku o rashodovanju donosi uprava na osnovi mišljenja stručne osobe ili povjerenstva.

Ukoliko se rashodovano sredstvo koristi kao investicijski materijal, on tereti konto 0255- zalihe investicijskog materijala i priznaje se konto 7799- ostali prihodi od redovne aktivnosti;
ukoliko se rashodno sredstvo ili njegovi dijelovi prodaju kao korisni otpatci tereti se konto 3109- zaliha korisnih otpadaka, a priznaje se konto 7791- procjena korisnih otpadaka.

5. Dugotrajna imovina - podjela i karakteristike

2009-11-02T20:08:00.004+01:00

Karakteristike dugotrajne imovine:

- korisni vijek trajanja je ograničen ali je duži od jedne godine
- postepeno se troši prenoseći svoju vrijednost na gospodarske učinke (robu, proizvod, usluge)
- ne mijenja oblik
- pojedinačna cijena je veća od 2.000 kn
- nije namijenjena za prodaju

Dugotrajna imovina se dijeli na:

materijalna (skupina 01, 02)

nematerijalna (skupina 00)

potraživanja (skupina 05) – potraživanja za zajmove i redite od povezanih i nepovezanih društava, potraživanja za upisani a neuplaćeni kapital

financijska imovina (skupina 04) – dani krediti i zajmovi u zemlji i inozemstvu povezanim i nepovezanim društvima, dani depoziti i jamčevine, ulaganja u dugoročne vrijednosne papire

Dugotrajna imovina pojavljuje se u obliku:

- prava (nematerijalna imovina)
- stvari (materijalna imovina)
- novca

4. Imovina: pojam, podjela, oblici

2009-11-01T22:40:00.003+01:00

Imovina je ukupna vrijednost resursa koju poduzetnik koristi u svom trgovačkom društvu za obavljanje svoje djelatnosti i da bi mogao stjecati dobit.

Imovina se dijeli na dugotrajnu (stalna sredstva, stalna imovina) i na kratkotrajnu (obrtna sredstva, tekuća sredstva)

Imovina se prema pojavnim oblicima dijeli na:

1. NOVAC
2. MATERIJALNA IMOVINA
3. PRAVA i ostala NEMATERIJALNA IMOVINA

Klasifikacija izvora imovine:

1. prema vlasništvu
- vlastiti izvori (kapital)
- tuđi izvori (obveze)

2. prema roku dospijeća
- kratkoročni izvori (kratkoročne obveze)
- dugoročni izvori (dugoročne obveze)
- trajni izvori (kapital)

3. Kapital: pojam, podjela, oblici, temeljni kapital

2009-11-01T22:32:00.006+01:00

Kapital je vrijednost imovine koju poduzetnik ulaže u poduzetnički pothvat s ciljem ostvarivanja dobiti.

Vrste kapitala:
a) vlastiti kapital (glavnica) – vrijednost uloženog vlastitog kapitala
b) dugovi ili obveze – tuđi kapital

Glavničar je osoba koja ulaže svoj kapital u svoje ili tuđe trgovačko društvo.
Kapital se može uložiti na tri načina:
a) u obliku novaca
b) u obliku stvari (materijalna imovina)
c) u obliku prava (nematerijalna imovina)

Temeljni kapital je kapital koji se ulaže u trgovačko društvo.

Optjecaj kapitala se očituje u mogućnosti slobodnog usmjeravanja kapitala i nabavljanja kapitala za što poduzetnik jamči svojom imovinom.

Dugovi / obveze predstavljaju tuđi kapital a nastaju zbog nedostatka vlastitog kapitala, radi proširenja i unaprjeđivanja djelatnosti.

Zajmovni kapital je poduzetnikova obveza koju u određenom roku treba podmiriti i za njezino korištenje platiti naknadu (kamatu).

Obveze djelimo na dugoročne i kratkoročne.

2. Knjigovodstvena načela

2009-11-01T22:20:00.004+01:00

Temeljna knjigovodstvena načela su:

1. neprekidnost (kontinuiranost) – poduzetnikova poslovna aktivnost je trajna i obavlja se u neprekidnom vremenskom slijedu radi postizanja cilja zbog kojeg je osnovana poduzetnička djelatnost.

2. dokumentiranost – unos podataka u knjigovodstvene knjige može se provesti samo na temelju vjerodostojnih knjigovodstvenih isprava kao dokaza da su poslovne promjene uistinu nastale.

3. dosljednost primjene računovodstvene politike – obveznik na ujednačen način vodi poslovne knjige u skladu s utvrđenim računovodstvenim politikama.

4. Načelo bilježenja poslovnih događaja u trenutku njihovog nastanka.

5. Načelo opreznosti i načelo prevage biti nad formom.

Međunarodni računovodstveni standardi (MRS) su računovodstvene norme koje su rezultat vrhunskih spoznaja računovodstvene teorije i prakse. Primjena MRS-ova osigurava ujednačenost, i usporedivost i prohodnost računovodstvenih podataka.

U tržišnom gospodarstvu poduzetnik je obvezan voditi poslovne knjige prema sustavu dvojnoga knjogovodstva.

Pri vođenju poslovnih knjiga moraju se poštivati sljedeća pravila knjigovodstvene struke:
1. urednost
2. preglednost
3. ažuriranost

Pravne osobe su: d.d. (dioničko društvo), d.o.o. (društvo s ograničenom odgovornošću), komanditno društvo, javno komanditno društvo, trgovac pojedinac.

1. Pojam i zadaće knjigovodstva

2009-11-01T12:10:00.001+01:00

Knjigovodstvo je sustav koji na temelju dokazanih isprava prati gospodarske procese i financijske tokove i vremenskim slijedom sustavno bilježi u poslovne knjige nastale poslovne promjene imovine, kapitala, obveza, rashoda, prihoda i financijskih rezultata poslovanja.
Poslovne promjene nastaju tijekom poduzetničkih aktivnosti, a vrijednost njihova nastanka iskazuje se brojkama.
Poslovne knjige se vode prema knjigovodstvenim načelima, standardima i pravilima knjigovodstvene struke.
Knjigovodstvo kao dio računovodstva obvezno vode svi poduzetnici bez obzira na veličinu njihove organizacije i djelatnosti.

Temeljne zadaće knjigovodstva:
1. sustavno prikupljanje podataka o promjenama u poslovanju poduzetnika
2. kronološko bilježenje u poslovne knjige svih nastalih poslovnih promjena
3. utvrđivanje poslovnog rezultata
4. pružanje uvida poslovoditeljima i vlasnicima kapitala (dioničarima)
5. osiguranje potrebnih podataka za izradu kalkulacija
6. sastavljanje temeljnih financijskih izvještaja

Povijesni razvoj knjigovodstva

2009-11-01T12:04:00.003+01:00

Najstarije bilježenje nekog poslovnog događaja bio je zapis isplate nadnice na glinenoj pločici (Babilon 3.600 p.n.e.). Potom slijede zapisi iz starog Egipta i antičke Grčke.
Za to razdoblje karakteristično je jednostavno bilježenje "poslovnih događaja" koje s vremenom dobiva naziv "jednostavno knjigovodstvo". Jednostavno knjigovodstvo se razvija i početkom srednjeg vijeka već poprima obilježje "knjigovodstvenog sustava".

JEDNOSTAVNO KNJIGOVODSTVO

Karakteristike:
- Bilježi se samo dio poslovnih događaja i to samo u jednoj stavci
- Bilježenje u poslovne knjige kronološkim slijedom.

U svojim početcima ono ne bilježi prihode i rashode već samo imovinu i obveze (dugovanja).

Način utvrđivanja rezultata poslovanja:

Na dan 31.12. utvrđuje se stanje imovine i obveza
imovina – obveze (dugovi) = neto imovina 31.12.
neto imovina = stanje imovina uložene na početku godine = financijski rezultat tekuće godine

- Dominatno sve do XIX. st.
- Od XV. st. egzistiralo paralelno s dvojnim knjigovodstvom
- Danas jednostavno knjigovodstvo možemo vidjeti kod obrtnika i slobodnih zanimanja

KAMERALNO KNJIGOVODSTVO - XVII. st.

Kameralno knjigovodstvo je blik jednostavnog knjigovodstva koje se koristilo u svrhu praćenja ekonomskih aktivnosti države i njezinih institucija.

Praćenje državnih prihoda i rashoda = "Budžetsko knjigovodstvo"

Osnovno obilježje kameralnog knjigovodstva:
a) evidencija Prihoda i Rashoda (planiranih)
b) evidencija ostvarenja plana svih pozicija Prihoda i Rashoda

Utvrđivanjem ostvarenih P i R s planiranim P i R utvrđuje se višak ili manjak u proračunu.

Poslovne knjige u kameralnom knjigovodstvu:

1. Knjiga blagajne – priljevi i odljevi gotovine

2. Glavna knjiga - konta prihoda i rashoda
- na svakom kontu 2 stupca:
lijevo - planirani P (R) | desno - ostvareni / plaćeni P (R)

3. Knjiga inventara

KONSTANTNO KNJIGOVODSTVO - XIX st.

Konstantno knjigovodstvo predstavlja pokušaj "uvođenja" dvojnog knjigovodstva u kameralno.
Sada se u glavnoj knjizi nalaze 3 skupine konta:
1. upravni računi
2. blagajnički računi
3. računi za obračun

Na temelju kameralnog i konstantnog knjigovodstva razvilo se računovodstvo proračuna, proračunskih korisnika i računovodstvo neprofitnih organizacija.

DVOSTAVNO (DVOJNO) KNJIGOVODSTVO

Dvojno knjigovodstvo prvi puta je opisao BENEDIKT KOTRULJEVIĆ 1458. godine u XIII. poglavlju knjige "O trgovini i savršenom trgovcu". Knjiga je tiskana 1573. u Veneciji (115 godina kasnije).

U stranoj literaturi primat često uzima fra. LUCA PACIOLI čija je knjiga "Summa de arithmetica, geometria, proportioni et proportionalita" tiskana u Veneciji 1494.

Poslovne knjige dvostavnog knjigovodstva u XV.st.:
1. OSNOVNE POSLOVNE KNJIGE
2. POMOĆNE KNJIGE

"Personalistička teorija" glasi:
"Tko prima - taj duguje,
tko daje - taj potražuje!"

Suvremeno dvostavno / dvojno knjigovodstvo (dopika)

U dvojnom knjigovodstvu poslovni događaj se knjiži u dvije stavke od kojih jedna duguje a druga potražuje. Time se osigurava ukupni obuhvat i praćenje kretanje imovine, obveza i vlasničke glavnice te njihova ravnoteža.

- Temelji se na bilanci.
- Prati prihode, rashode i financijski rezultat.

POSLOVNE KNJIGE u sustavu dvojnog knjigovodstva:
- OSNOVNE poslovne knjige
- POMOĆNE knjige

Knjigovodstvo u okviru računovodstva

2009-11-01T12:00:00.000+01:00

Knjigovodstvo (engl. bookkeeping, njem. Buchhaltung) je glavni dio računovodstva. To je dokumentirana i strogo formalna evidencija zasnovana na sistematiziranom i kronološkom bilježenju podataka o poslovnim događajima koji se odnose na stanja i izmjene stanja imovine, obveza, kapitala, prihoda, rashoda i poslovanje rezultata.

Knjigovodstvo koristi novčanu jedinicu mjere. Ono daje sliku o prošlom poslovanju poduzeća. Konačni cilj knjigovodstva, odnosno njegov konačni proizvod jesu financijski izvještaji od kojih su najvažniji bilanca stanja i izvještaj o dobitku ili gubitku (bilanca uspjeha).

Predmet evidentiranja u knjigovodstvu su oni poslovni događaji koji ispunjavaju četiri uvjeta i to:

1. da su već nastali (prošli poslovni događaji);
2. da se mogu dokazati pouzdanom knjigovodstvenom ispravom;
3. da se efekti poslovnih događaja mogu iskazati u novcu;
4. izravno utječu na stanja i promjene sredstava, obveza prema izvorima sredstava, prihode, rashode i poslovni rezultat.

Knjigovodstvo koristi novčanu jedinicu mjere.

Rječnik pojmova u računovodstvu

2009-10-02T15:16:00.000+02:00

Pojašnjenja nekih osnovnih računovodstvenih pojmova:

KNJIGOVODSTVO – bilježenje poslovnih događaja u poslovne knjige.
RAČUNOVODSTVO – osim bilježenja poslovnih događaja u poslovne knjige obuhvaća sastavljanje financijskih izvještaja, analizu računovodstvenih podataka, planiranje budućih gospodarskih aktivnosti i procjenu mogućih rezultata poslovanja.
POSLOVNI DOGAĐAJ (promjena, transakcija)
KNJIGOVODSTVENI DOGAĐAJ
JEDINICE MJERE u knjigovodstvu: naturalne i novčane
KNJIŽENJE – bilježenje poslovnog događaja u poslovnim knjigama

Privatnost

2009-09-18T12:37:00.000+02:00

Koristimo tvrtke za oglašavanje treće strane za posluživanje oglasa kada posjetite našu web lokaciju. Google, kao dobavljač treće strane, koristi kolačiće (cookies) za posluživanje oglasa na našoj web lokaciji. Pomoću kolačića DART Google poslužuje oglase našim korisnicima temeljem njihovih posjeta našoj web lokaciji i drugim web lokacijama na internetu. Korisnici mogu deaktivirati korištenje DART kolačića posjetom pravila o privatnosti Google oglasa i sadržajne mreže http://www.google.com /privacy_ads.html.